Ovo poglavlje počinje s općenitim informacijama o dizanju Debian GNU/Linuxa, nastavlja s dijelovima o instalacijskim metodama, i završava s nešto savjeta za rješavanje problema.
Primjetite da na nekim strojevima Control-Alt-Delete ne resetira
ispravno stroj, pa se preporuča ``hladni'' reset. Ako instalirate iz
postojećeg operativnog sustava (primjerice, DOS-a), nemate izbora. Inače,
molimo vas, stroj pri dizanju hladno resetirajte.
Parametri dizanja su parametri Linux kernela koji se obično koriste kako bi se osigurao pravilan rad uređaja. Većim dijelom, kernel sam može saznati informacije o vašim periferijama. Međutim, u nekim ćete mu slučajevima malo morati pomoći.
Ako dižete sustav s Rescue Floppy diskete ili CD-ROM-a bit će vam ponuđen boot
prompt, boot:. Detalje o korištenju boot parametara uz Rescue
Floppy disketu sadrži Dizanje s Rescue Floppy
diskete, Poglavlje 5.5. Ako sustav dižete iz postojećeg operativnog
sustava, parametre dizanja ćete morati postavljati drugim sredstvima. Na
primjer, ako instalirate iz DOS-a, bilo kojim tekst editorom možete urediti
datoteku install.bat
. Potpune informacije o parametrima dizanja
se mogu naći u Linux BootPrompt
HOWTO-u
; ovo poglavlje navodi samo natuknice o najznačajnijim
parametrima.
Ako sustav dižete prvi put, pokušajte s predodređenim parametrima (tj. nemojte postavljati argumente) i pogledajte radi li točno. Vjerojatno hoće. Ako nije, poslije možete ponovo dignuti sustav i potražiti posebne parametre oji obavještavaju sustav o vašem hardveru.
Kada se kernel digne, rano u postupku trebala bi se pokazati poruka Memory: dostupnok/ukupnok available. ukupno bi trebalo odgovarati ukupnoj količini RAM-a, u kilobajtima. Ako ne odgovara instaliranom RAM-u, morate koristiti parametar mem=ram, gdje je ram veličina memorije, uz nastavak ``k'' za kilobajte, odnosno ``m'' za megabajte. Na primjer, i mem=65536k i mem=64m znače jedno te isto, 64MB of RAM.
Neki sustavi imaju disketne pogone s ``obratnim DCL-ovima''. Ako pri čitanju diskete bude grešaka, iako znate da je disketa ispravna, probajte parametar floppy=thinkpad.
Na nekim sustavima, kao što je IBM PS/1 ili ValuePoint (koji imaju ST-506 diskove), IDE disk možda neće biti pravilno prepoznat. Opet, najprije probajte bez parametara i pogledajte je li IDE disk točno prepoznat. Ako nije, saznajte geometriju diska (broj cilindara, glava i sektora) i koristite parametar hd=cilindara,glava,sektora.
Ako je vaš monitor sposoban prikazati jedino crno-i-bijelo, koristite mono argument. Inače će instalacija koristiti boje, što je početna vrijednost.
Ako se dižete sa serijske konzole, kernel će to obično sam detektirati. Ako je na računalo također priključena grafička kartica (framebuffer) i tipkovnica, a želite dignuti preko serijske konzole, možda ćete morati kernelu navesti argument console=uređaj, gdje je uređaj vaš serijski uređaj, što je obično nešto poput ``ttyS0''.
Opet, podrobni detalji o parametrima dizanja se mogu naći u Linux BootPrompt
HOWTO-u
, uz savjete za čudan hardver. Neki česti problemi navedeni
su dolje u Problemi u
postupku dizanja, Poglavlje 5.7.
Instalacijski sustav prepoznaje nekoliko parametara koji bi mogli biti korisni.
Tijekom dizanja ćete možda vidjeti mnoge poruke u obliku can't find
nešto, ili nešto not present, can't initialize
nešto, ili čak this driver release depends on nešto.
Većina tih poruka su bezopasne. Vidite ih jer je kernel instalacijskog sustava
izgrađen kako bi radio na računalima s mnogim uređajima. Očito, ničije
računalo neće imati svaki mogući uređaj, pa operativni sustav može uputiti
nekoliko pritužbi dok traži uređaje kojih nemate. Također ćete možda vidjeti
zastajanje sustava na neko vrijeme. Sustav tada čeka na odgovor uređaja koji
nije prisutan na vašem sustavu. Ako vam je vrijeme dizanja neprihvatljivo
dugo, kasnije možete izgraditi vlastiti kernel (pogledajte Kompajliranje novog kernela,
Poglavlje 9.5).
U nekim slučajevima, možda ćete se željeti dignuti iz postojećeg operativnog
sustava. Također možete dignuti instalacijski sustav drugim sredstvima, a
osnovni sustav instalirati s diska.
Moguće je instalirati Debian s već instalirane DOS particije na istom stroju. Imate dvije mogućnosti: ili pokušajte instalaciju bez disketa, ili dignite Rescue Floppy disketu, a osnovni sustav instalirajte s lokalnog diska.
Za dizanje bez disketa slijedite ove upute:
images-1.44\compact\rescue.bin
.
install.bat
.
Debian možete instalirati sa ext2fs ili Minix particije. Na primjer, ta tehnika instalacije odgovara slučaju kada potpuno uklanjate svoj sadašnji Linux sustav s Debianom.
Primjetite da particija sa koje instalirate ne smije biti ona
na koju instalirate Debian (dakle, /
, /usr
,
/lib
, i sve to).
Za instalaciju s postojeće Linux particije slijedite ove upute.
Ako imate CD koji je bootable, a vaša arhitektura i sustav podržavaju dizanje s CD-ROM-a, diskete vam uopće nisu potrebne. Možda ćete morati podesiti svoj hardver kako je objašnjeno u Odabir uređaja za dizanje, Poglavlje 3.6.2. Ubacite CD-ROM i dignite računalo.
Ako vaš hardver ne podržava bootable CD-ROM-ove, trebate dignuti DOS, i
pokrenuti datoteku boot.bat
koja se nalazi u direktoriju
\boot
na vašem CD-u. Tada pročitajte Booting Into Your New Debian System, Glava 8.
Osnovni Debian sustav možete instalirati s CD-ROM-a čak i ako s njega ne možete
dignuti sustav. Jednostavno dignite sustav koristeći drugačiji medij, kao što
su diskete. Kada dođe vrijeme instalacije osnovnog sustava i dodatnih paketa,
instalacijskom sustavu pokažite svoj CD-ROM pogon, kako je opisano u ``Instalacija osnovnog
sustava'', Poglavlje 7.5.
Dizanje s Rescue Floppy diskete je lako: stavite ju u primarni disketni pogon i resetirajte sustav pritiskom na reset, ili isključivanjem i uključivanjem sustava. Kao što je gore spomenuto, preporuča se ``hladni reset''. Disketi bi trebalo biti pristupljeno, a zatim biste trebali vidjeti zaslon koji predstavlja Rescue Floppy disketu i završava boot: promptom.
Ako sustav dižete na neki drugi način, slijedite upute i čekajte da se pojavi boot: prompt. Ako dižete sustav s disketa manjih od 1.44 MB, ili, zapravo, kad god dižete disketu za svoju arhitekturu, morate metodu dizanja ramdisk i trebat će vam Root disketa.
Na boot: promptu možete učiniti dvije stvari. Možete pritisnuti funkcijske tipke F1 do F10 za nekoliko stranica korisnih informacija, ili možete dignuti sustav.
Informacije o parametrima koji bi se mogli pokazati korisnima mogu se dobiti pritiskom na F4 i F5. Ako naredbenom redu dodajete parametre, nemojte zaboraviti napisati metodu dizanja (predodređeno linux) i razmak prije prvog parametra (npr. linux floppy=thinkpad). Ako samo pritisnete Enter, to je isto kao da ste napisali linux bez posebnih parametara.
Disketa se naziva Rescue Floppy (engl. spasilačka disketa) jer ju možete koristiti za dizanje sustava i obavljanje popravaka ako dođe do problema koji onemogućava dizanje s diska. Prema tome, tu disketu sačuvajte nakon instalacije sustava. Pritisak na F3 pruža daljnje informacije o korištenju Rescue Floppy diskete.
Kada pritisnete Enter, trebali biste vidjeti poruku Loading..., a zatim Uncompressing Linux...; potom par zaslona informacija o hardveru u vašem sustavu. Više o tom stupnju procesa dizanja saznat ćete dolje.
Ako odaberete neku drugu metodu dizanja, kao što je ``ramdisk'' ili ``floppy'',
od vas će se tražiti da ubacite Root disketu. Umetnite Root disketu u prvi
disketni pogon i pritisnite Enter. (Ako odaberete floppy1, Root
disketu ubacite u drugi disketni pogon.)
Dizanje s CD-ROM-a je stvar stavljanja CD-ROM-a u pogon i dizanja. Sustav bi se trebao dignuti i predstaviti vam boot: prompt. Tu možete upisati svoje parametre dizanja i odabrati kernel.
FIXME: potrebne činjenice i dokumentacija o CD-ROM-ovima
Ako imate problema i kernel se `objesi' pri dizanju, ne prepoznaje periferije koje imate, ili diskovi nisu točno prepoznati, prva stvar koju trebate provjeriti su parametri dizanja, kao što je objašnjeno u Parametri dizanja, Poglavlje 5.1.
Problemi se često mogu riješiti uklanjanjem dodataka i uređaja te ponovnim pokušajem dizanja. Interni modemi, zvučne kartice i Plug-n-Play uređaji mogu biti osobito problematični.
Ako imate vrlo star stroj i kernel se sruši nakon poruke Checking 'hlt' instruction..., probajte argument no-hlt pri dizanju, koji isključuje taj test.
Ako imate još problema, predajte izvještaj o bugu. Pošaljite poruku na
submit@bugs.debian.org
. Ovaj
tekst mora biti u prvim redovima poruke:
Package: boot-floppies Version: verzija
Svakako zamijenite verzija verzijom boot-floppies seta kojeg ste koristili. Ako ne znate verziju, koristite datum kada ste ih skinuli, i uključite distribuciju iz koje ste ih uzeli (npr. ``stable'', ``frozen'').
Također biste trebali u svom bug izvještaju uključiti sljedeće informacije:
architecture: i386 model: vaš opći proizvođač hardvera i model memory: količina RAM-a scsi: SCSI kontroler, ako ga imate cd-rom: model i vrsta sučelja CD-ROM-a, npr. ATAPI network card: mrežna kartica, ako ju imate pcmcia: detalji o svim PCMCIA uređajima
Ovisno o prirodi buga, također bi moglo biti korisno navesti instalirate li na IDE ili SCSI diskove, druge periferne uređaje kao što je zvučna kartica, kapacitet diska, te model grafičke kartice.
U bug izvještaju opišite problem i u slučaju rušenja kernela navedite zadnje
vidljive poruke kernela. Opišite korake kojima ste sustav doveli u
problematično stanje.
dbootstrap
dbootstrap
je ime programa koji se pokreće nakon što ste digli
instalacijski sustav. Odgovoran je za početnu konfiguraciju sustava i
instalaciju ``osnovnog sustava''.
Glavni posao dbootstrap
a i svrha početne konfiguracije sustava je
podesiti vitalne dijelove vašeg sustava. Na primjer, možda ćete morati
koristiti stanovite ``kernel module'', upravljački programi (eng. driver)
povezani s kernelom. Među tim modulima je podrška za hardver za pohranu
podataka, mreže, posebne jezike, te podrška za druge uređaje koja nije
automatski ugrađena u kernel koji koristite.
Particioniranje diskova, formatiranje particija, i podešavanje mreže također
vrši dbootstrap
. Ova osnovna podešavanja se rade na početku, jer
su često potrebna za pravilan rad vašeg sustava.
dbootstrap
je jednostavna, znakovna aplikacija, dizajnirana za
maksimalnu kompatibilnost u svim situacijama (kao što je instalacija preko
serijske linije). Vrlo ga jednostavno koristiti. Linearno će vas voditi korak
po korak u instalacijskom procesu. Možete se i vratiti te ponoviti korake ako
uvidite da ste pogriješili.
U dbootstrap
u se kreće tipkama strelicama, Enter i
Tab.
Ako ste iskusan korisnik Unixa ili Linuxa, pritisnite lijevi Alt+F2
kako biste prešli na drugu virtualnu konzolu. Što će reći, tipku
Alt s lijeve strane razmaknice, i funkcijsku tipku F2,
istovremeno. To je odvojen prozor sa klonom Bourne ljuske zvanim
ash
. U ovom trenutku sustav je dignut s RAM diska i dostupan vam
je ograničen skup Unix alata. Popis dostupnih programa možete vidjeti naredbom
ls /bin /sbin /usr/bin /usr/sbin. Sve zadatke koje mogu učiniti
obavljajte izbornikom -- ljuska i naredbe su tu samo za slučaj da nešto pođe
krivo. Konkretno, trebali biste uvijek koristiti izbornik, a ne ljusku, za
aktiviranje swap particije, jer program ne može otkriti da ste to učinili iz
ljuske. Pritisnite lijevi Alt-F1 za povratak u izbornik. Linux pruža
do 64 virtualne konzole, iako Rescue Floppy disketa koristi samo nekoliko.
Poruke o greškama se preusmjeravaju na treći virtualni terminal (zvan
tty3). Tom terminalu možete pristupiti pritiskom na lijevi
Alt-F3 (pritisnite tipku Alt u isto vrijeme kad i funkcijsku
tipku F3); vratite se u dbootstrap
pomoću lijevi
Alt-F1.
Ove poruke se također mogu naći u /var/log/messages
. Nakon
instalacije, ovaj log se kopira u /var/log/installer.log
na vašem
novom sustavu.
Prvi ekran koji će vam dbootstrap
predstaviti je ``Napomene za ovu
verziju''. Ovaj ekran predstavlja informacije o verziji
boot-floppies
softvera koji koristite, i daje kratki uvod o Debian
razvijateljima.
Možda ćete vidjeti dijaloški okvir koji kaže ``Instalacijski program saznaje
trenutno stanje va&185;eg sustava i slijede&230;i korak instalacije
kojeg treba izvesti.''. Na nekim sustavima nestat će prebrzo da bi ga
pročitali. Taj dijaloški okvir ćete viđati između koraka u glavnom izborniku.
Instalacijski program, dbootstrap
, će provjeravati stanje sustava
između svakog koraka. To provjeravanje vam omogućava ponovno pokretanje
instalacije bez gubljenja posla kojeg ste već obavili, u slučaju da srušite
sustav usred instalacijskog postupka. Ako morate opet pokrenuti instalaciju,
morat ćete odabrati boju, konfigurirati tipkovnicu, opet uključiti swap
particiju i opet montirati sve diskove koje ste inicijalizirali. Sve ostalo
što ste učinili pomoću instalacijskog sustava bit će sačuvano.
Tokom cijelog instalacijskog postupka bit će vam ponuđen glavni izbornik,
naslovljen ``Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa''. Izbori na vrhu
izbornika će se mijenjati pokazujući vaš napredak u instaliranju sustava. Phil
Hughes je napisao u Linux
Journal
u da biste mogli naučiti pile da instalira Debian!
Želio je reći, instalacijski postupak je uglavnom lupanje po tipci
Enter. Prvi izbor u instalacijskom izborniku je sljedeća radnja koju
biste trebali poduzeti prema onome što sustav otkrije da ste već učinili.
Trebao bi glasiti ``Dalje''. Sada dolazi sljedeći korak u instalaciji sustava.
Osvijetlite izbor ``Dalje'' i pritisnite Enter kako biste
konfigurirali tipkovnicu. Odaberite tipkovnicu koja odgovara rasporedu vašeg
jezika (dakle ``Croatian''), ili odaberite nešto približno ako željeni raspored
nije naveden. Nakon što se instalacija sustava završi moći ćete odabrati
raspored iz šireg raspona izbora (kao root pokrenite kbdconfig
nakon završetka instalacije).
Osvijetlite željeni izbor tipkovnice i pritisnite Enter. Kursor pomičite tipkama strelicama -- one su na istom mjestu u svim rasporedima, pa ne ovise o konfiguraciji tipkovnice.
Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, sljedećih nekoliko koraka će biti
preskočeno jer nema lokalnog diska za particioniranje. U tom slučaju, vaš
sljedeći korak će biti ``Konfiguracija
mre&190;e'', Poglavlje 7.4. Nakon toga ćete montirati svoju NFS root
particiju u ``Montiranje ve&230;
inicijalizirane particije'', Poglavlje 6.9.
U nekim neuobičajenim situacijama, možda ćete željeti pred-učitati kernel
module s floppy pogona. Općenito, možete ignorirati ovaj izbor.
Jesmo li vam rekli da napravite backup? Evo vaše prve prilike za brisanje svih
podataka na vašim diskovima, i vaše zadnje prilike za čuvanje svog starog
sustava. Ako još niste napravili backup svih diskova, izvadite disketu,
resetirajte sustav, i napravite ga.